Biodinamičko povrtlarstvo, čije principe je razradio Rudolf Štajner, ima cilj da preobrazi baštu u samoodrživi živi organizam, a jedan od načina je da se ponovo uspostavi veza sa prirodnim ciklusima godišnjih doba. Prema knjizi Montija Valdina, ovo podrazumijeva praćenje mjesečevih mjena i korišćenje isključivo organskih pripravaka.
Jesen označava početak biodinamičke godine, jer je između jesenjih i proljetnih ekvinocija Zemlja najvitalnija i puna života. To je razlog za mnoge mogućnosti u smislu jesenje sadnje višegodišnjih biljaka - voćki, grmlja, žive ograde.
Stručnjaci preporučuju da sve što vamostane od prošlogodišnjeg komposta umiješate u tlo, dok jenono još uvijek obradivo, dok se ne natopi kišom ili ne pomrzne. Taj kompost se koristi za sadnju novih voćaka ili za pripremu tla za usjeve kao što su bob, koji se rano sadi. Važan jesenji zadatak je i izrada nove hrpe komposta za predstojeću godinu.
Što se sadnji tiče, zima je najspokojnije vrijeme u bašti. Ipak, biodinamičari preporučuju da se nijedan komad tla tokom zime ne ostavlja golim, zbog opasnosti da se iz tla ne isperu hranljive materije. Savjetuju da se tokom zime zasiju pokrovni usjevi kao što su grah, ječam, djetelina i grahorice, koji će hraniti i štititi tlo. Prekopajte prazne gredice kako bi mraz usitnio grumenje tla. Nježno bilje i grmlje treba zaštititi od hladnoće vrtnom folijom, a stabla premazati zaštitnom pastom od štetnika koji prezimljavaju pod korom.
Ako imate mogućnost da uzgajate biljke u pokrivenom prostoru, možete početi sa sjetvom i uzgojem novih biljaka koje će na proljeće biti spremne za presađivanje.
M.D.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
